O nastanku imena Kreševo

Već odavno prihvaćena činjenica da je u velikom požaru za Uskrs 7.travnja 1765.godine, u kojem je izgorio cio samostan u Kreševu, izgorjelo i mnogo dokumentiranih podataka pa moguće da je među njima bio i neki list papira na kojem je bilo zapisano podrijetlo imena grad Kreševa.
No, to je pretpostavka, kao teorije kojima su se (ne često) pojedinci oglašavali u raznim tiskovinama.

Tako je jedna od teorija da je tu bila nekada velika bitka (kreševo). O toj bitci bilo bi bar jedno slovo negdje u arhivu od Dubrovnika do Rima. Međutim, o tome tamo nije još ništa pronađeno.
Druga teorija je kako je naziv mjesta nastao od imena Kreho.
I treća teorija je da je gradić dobio ime po krševitom predjelu, čega ovjde ima zanemarivo malo, bolje reći nema.

E, sad ona teorija koja je, po meni, najbliže istini i prvi put ovdje izlazi na vidjelo:
Budući je po selima okolo Kreševa i u samoj varoši bilo jako puno malih zanatskih kovačkih radionica (duganja) a iz čijih dimnjaka tijekom rada stalno i u velikim količinama iskrilo, varničilo kao iz kresiva*(krijesiva) to je mogući uzrok imena. Dodajmo još k tomu da su po brdima, na onim mjestima gdje je bio povoljan propuh (prije nego što su Rimljani u ove krajeve doveli njemačko pleme Sase, koji su donijeli tehnologiju vodenog točka) bile rudnice (peći za topljenje željezne rude) iz kojih su, pogotovu noću, bile vidljive iskre što frću kao iz kresiva (od toga : krijesnica-svitac, i krijes – što je naziv za vatru Ivanjsku, krijesta kod pijetla nameće se pojam krijes, vatra, oganj, otkuda potiču ovi nazivi) još jedan je razlog naziva koji mjesto ima danas.
Moguće je da je putnicima trgovcima koji su dolazili po robu, ušlo u naviku kazati idemo tamo gdje je kr(ij)esivo.
Što vremenom dobija današnji oblik Kreševo.
images
Anonymous_iskre

* Kresivo – alat za potpalu vatre – Satoji se od tri elementa : čakmak (metalni dio) kremen (kamen) i trud (lako zapaljiva gljiva).
Da bi se vatra zapalila potrebno je kresati čakmakom o kremen što izaziva iskre (krijesi) koje zapale trud, a od njega se može dalje zapaliti veće vatra.

Starim ljudima ovdje je poznato da se u Kreševu nije olako kresalo, štedilo se domaćinski. Žene bi se dozivale ujutro čim bi ustale, ako nisu mogle vidjeti gdje dimi i pitale jedna drugu je li neka naložila kako bi prenijele žar od susjede na svoje ognjište.

1906. 
gradnja zenske skole

1906. gradnja zenske skole

Dom kulture 1913.

Dom kulture 1913.

Glavna ulica u Kresevu 1913.g.

Glavna ulica u Kresevu 1913.g.

pazarni dan u Kresevu dvadesetih godina

pazarni dan u Kresevu dvadesetih godina

otucaci ploca

otucaci ploca

stari most Vranci 1960.

stari most Vranci 1960.

staro setalo

staro setalo

svakodnevna nosnja Kresevljaka

svakodnevna nosnja Kresevljaka

svacana narodna zenska nosnja

svacana narodna zenska nosnja

Advertisements
Ovaj unos je objavljen u Fotografije starog Kreševa, O Kreševu, O nastanku imena Kreševo. Zabilježite trajni link.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s